Elevate april2015 - page 72

72
|
zzzz
z
zz
Putovanja
/ Travel
N
išta nije trulo u državi Danskoj: nekoliko
godina zaredom Danci se izjašnjavaju kao
najsrećniji ljudi na svetu. Neobično, ako
uzmemo u obzir da je kod njih pola godine
hladno i kišno, da plaćaju veoma visoke
poreze, među najvećim na svetu, da je
hrana veoma skupa, da je benzin gotovo
dva evra po litri, kafane su još skuplje...
Zašto su onda tako zadovoljni? Skupa država nudi im
mnogo: odličnu zdravstvenu zaštitu, neverovatne uslove ško-
lovanja (svakom studentu država plaća da studira), socijalnu
zaštitu, dug porodiljski odmor...
Za opšti osećaj zadovoljstva svojim životom (tvrdi Džerom
Kagan, poznati profesor psihologije s Harvarda) nije ključno
imati mnogo novca, čak ni ličnih sloboda ili prijatelja, kako to
često površno objašnjavaju mediji, već je ključno duboko vero-
vati u nekoliko važnih, nepromenljivih etičkih načela.
Danci najdublje veruju da je u svemu što rade najvažniji
kvalitet, promišljenost, a nipošto spoljni privid, i mirno rade
u uverenju da će kvalitet na kraju uvek pobediti, u restoran-
skom biznisu, u dizajnu, u životu...
Kako to osećamo na ulicama Kopenhagena? Čemu nas taj
grad može naučiti? Zašto vredi posetiti Kopenhagen, jedan
od najskupljih gradova na svetu?
1.
KOPENHAGEN JE NAJZELENIJI
GRAD U EVROPI
Čitava Skandinavija ekološki je osvešćena, zeleni su i
Oslo i Stokholm, no Kopenhagen je Evropska unija prošle
godine proglasila ‘zelenom metropolom EU’. Ne radi se samo
o veličini zelenih površina i lepoti nekoliko parkova u centru
grada, već o kvalitetnom urbanom planiranju: postignut je
cilj da svaki stanovnik ovog grada živi najviše 350 metara
udaljen od odlične i uredne mreže javnog saobraćaja (metro,
autobusi i prigradski vozovi) pa stoga ne treba ni da pomišlja
da se po gradu vozi ličnim automobilom i zagađuje vazduh.
Nekad napušteni i zapušteni
delovi grada poput Severne luke
vraćaju se u život velikim struk-
turnim građevinskim projektima
(u Kopenhagenu se neprestano
nešto obnavlja, sređuje, preobli-
kuje, radovi ne prestaju); grad se
ne širi, nego se čak i zgušnjava,
zbog dostupnosti ne samo jav-
nog saobraćaja već svega onog
što jedan grad čini gradom.
Kopenhagen je među prvi-
ma na svetu, još 1962. godine,
pretvorio središnji deo grada
Streget u pešačku zonu. Streget
nije samo jedna ulica, već čitav
Park Kungstredgorden je od 17.
veka popularno utočište u centru
Kopenhagena koje poseti 2,5 miliona
ljudi godišnje
e
The King‘s Garden
Park is a popular retreat in the centre
of Copenhagen since 17
th
century,
visited by 2.5 million people per year
1...,62,63,64,65,66,67,68,69,70,71 73,74,75,76,77,78,79,80,81,82,...116
Powered by FlippingBook