Maj

| 83 Dva fotografa. Prvi – pukovnik Jeremija Stanojević. Drugi – Vladimir Jablanov. Dva Beograda – jedan uslikan 1929, drugi 90 godina kasnije. I sve to, staro i novo lice prestonice, na jednoj izložbi koja će povezati vreme dugo gotovo jedan vek u Ustanovi kulture „Stari grad“ (UK Parobrod) Two photographers: the rst - Colonel Jeremija Stanojević; the second - Vladimir Jablanov. Two Belgrades: one pictured in 1929, the other 90 years later. And all that, both the old and new faces of the capital, at one exhibition that will connect over almost a century of time in the Stari Grad Culture Centre (UK Parobrod) ljevine, rastao je i razvijao se i ubrzo postao moderna evropska prestonica. U to vreme Beograd je dobio svoj prvi generalni urbanistički plan, izgrađene su reprezentativne zgrade i sedišta državnih institucija koje i danas privlače pažnju, poput Ministarstva finansija, danas zgrade Vlade Republike Srbije, ili Ministarstva šuma i ruda i Ministarstva poljoprivrede i voda, gde je danas smešteno Ministarstvo inostranih poslova. Izgradnjom Mosta kralja Aleksandra leva i desna savska obala konačno Inspirisani 90. godišnjicom proglašenjaKraljevine Jugoslavije, Angelina Banković, viši kustos Muzeja grada Beograda, i fotograf Vladimir Jablanov došli su na ideju da prikažu kako su neke značajne beogradske lokacije i građevine izgledale te davne 1929. godine i kako izgledaju danas. Njihova ideja rezultirala je sjajnom izložbom Beograd nekad i sad, koja prikazuje 32 fotografije Beograda (od čega 16 iz fonda Muzeja grada Beograda) pukovnikaJeremijeStanojevića iz 1929. godine. Ostalih 16 fotografija istih beogradskih lokacija snimio je Vladimir Jablanov 2019. godine. Naime, nakonPrvogsvetskog rata Beograd je postao prestonica daleko veće države. I njegova teritorija se povećala, imajući uviduda je obuhvatila i levu savsku obalu. U jesen 1929. godine kralj Aleksandar Karađorđević proglasio je Kraljevinu Jugoslaviju, čime je ostvario želju koja, iz različitih razloga, nijemoglabiti realizovana odmah po okončanju rata. Beograd, kao glavni grad nove kraVUDSTOK I NEISPRIČANE PRIČE Šesnaesta Noć muzeja držaće Beograd budnim 18. maja sve do sitnih sati. Od 16 časova do ponoći posetioci omiljene muzejske avanture biće u prilici da zavire u muzejske kolekcije, otkriju galerijske priče i otvore vrata neočekivanih zdanja koja pričaju priču o slobodi. U Beogradu će u Noći muzeja publika moći da obiđe oko 60 lokacija, a po ekskluzivnosti posebno se izdvaja tura Neispričane priče, koja se već tradicionalno realizuje u saradnji sa kanalom Viasat History. U okviru te ture posetioci će moći da osete dašak slobode hipi ere i kultnog Vudstoka, biće u prilici da se upoznaju sa Beogradom iz vremena Kraljevine Jugoslavije, preispitaju sve što znaju o jedinstvenim spomenicima kulture – starim prestoničkim kafanama ili pak uživaju u duhu slobode koji je obojio beogradski noćni život osamdesetih godina prošlog veka. Posetioci Etnografskog muzeja moći će da istraže raskošni svet ogledala, preispitaju umetničke slobode na sceni Bitef teatra, a nešto drugačije putovanje iza kulisa prirediće i Fakultet muzičke umetnosti. Francuska ambasada French embassy Tekst/Words: Angelina Banković, viši kustos Muzeja grada Beograda/ senior curator of the City of Belgrade Museum Fotografije/Photography: Jeremija Stanojević, Vladimir Jablanov

RkJQdWJsaXNoZXIy MzExMjc5