72 | Istorija » History istor i ja / history Kralj Petar sa predsednikom Ruzveltom King Peter of Yugoslavia with President Roosevelt Prema dr Krinki V. Petrov, istorija srpskog iseljeništva može se podeliti na nekoliko većih perioda. Prvi Srbi su počeli da dolaze u većem broju u periodu od 1820. do 1880. godine iz Crne Gore, pre svega iz Bokokotorskog zaliva i Dalmacije. Pošto su se u svom rodnomkraju bavili pretežno ribarstvom, nastanjivali su američke obalske gradove kao što su Nju Orleans, Galveston i San Francisko, koji su bili slični njihovom rodnomkraju. Živeći umalimzajednicama, jedini način da održe svoju veru i običaje je bio da osnuju svoje crkve i parohije zajedno sa drugim pravoslavnim narodima – Rusima, Grcima i Sirijcima. Drugi periodsrpskog iseljeništva trajao jeod1880. godine do druge decenije 20. veka. Nakon Američkog građanskog rata (1861–1865) započeo je period velikog industrijskog razvoja i uspona Amerike. Iseljenicima iz čitave Evrope bila su otvorena vrata kako bi pomogli njen industrijski uspon. Amerika je postala obećana zemlja. Srpski iseljenici došli su iz Krajine (Lika, Kordun i Banija), Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Vojvodine. Iseljenici iz Krajine su se naselili u Pensilvaniji; imigranti iz Bosne i Hercegovine u ČiIstorija srpskog iseljeništva u SAD započeta je zahvaljujući avanturističkom duhu pojedinaca početkom 19. veka kagu, Detroitu, Geriju, Milvokiju i Sent Luisu; imigranti iz Crne Gore su se naselili u državamaMontana, Pensilvanija i Ilinois, a oni iz Vojvodine u Ohaju, Klivlendu i Akronu. Prvi poznati Srbin o kome danas najviše znamo i o kojempostoje istorijski podaci, Đorđe Šagić, kasnije poznat kaoDžordž Fišer, stigao je u filadelfijsku luku 1815. godine. Njegov doprinos izgradnji američkog društva bio je toliko značajanda se i danas uNacionalnommuzeju Teksasa u Hjustonu čuva njegova slika. Srpski iseljenici pristizali suunjujoršku lukuuglavnom bez materijalnih sredstava. Tako je na primer Mihajlo Pupin, istaknuti srpsko-američki naučnik i pronalazač, došao u Ameriku sa pet centi u džepu. Nikola Tesla, proslavljeni srpsko-američki naučnik i pronalazač, došao je u Njujork bez novca. U luci je Tesla video jednog čoveka kojem nije polazilo za rukomda popravi motor u radionici. Ponudio se da popravi motor i tako je zaradio svojih prvih 20 dolara u Americi. Iako je većina iseljenika došla bezmaterijalnih sredstava, oni su sa sobom doneli nešto mnogo važnije, a to je spremnost da se radi i da se žrtvuje. Pošto su iseljenici uglavnom bili neoženjeni, živeli su zajedno sa svojim sunarodnicima u pansionima sa jeftinim obrocima i rentom. Kako je broj iseljenika rastao, tako su nastojali da se organizuju u razne organizacije, kulturna društva, bratstva i crkveno-školske opštine kako bi održali kulturni i ver-
RkJQdWJsaXNoZXIy MzExMjc5